SPF poslije ljeta: šta zaista kažu nauka i evropske preporuke?

Dolaskom jeseni kreme sa zaštitnim faktorom najčešće završavaju u ladici zajedno sa kupaćim kostimima. Temperatura je niža, sunce djeluje slabije, a koža više nije izložena kao tokom godišnjeg odmora. Ipak, prestanak ljeta ne znači i prestanak djelovanja ultraljubičastog zračenja.

To, međutim, ne znači da svi moramo svakog zimskog jutra nanositi SPF 50 kao da idemo na plažu. Stručna preporuka mora uzeti u obzir UV indeks, trajanje izlaganja, stanje kože, terapiju i individualni rizik.

UVA i UVB nisu isto

Sunčevo ultraljubičasto zračenje koje dopire do kože najčešće posmatramo kroz dva dijela spektra:

• UVB zračenje, 290–320 nm, glavni je uzrok akutnog crvenila i opekotina.
• UVA zračenje, 320–400 nm, prodire dublje u kožu i učestvuje u fotostarenju, nastanku pigmentacija i dugoročnom oštećenju kože.

I UVA i UVB zračenje mogu izazvati oštećenje ćelija i doprinijeti razvoju karcinoma kože. UVA je tokom godine relativno stabilnije od UVB zračenja, prolazi kroz oblake, a dio UVA spektra može prolaziti i kroz obično prozorsko staklo. Zato odsustvo toplote ili vidljivog jakog sunca nije pouzdan pokazatelj da UV zračenja nema.

Ovdje želim da naglasim da ja nisam pristalica straha od sunca. Izlaganje suncu, ali racionalno i uz znanje, i te kako je preporučljivo.

Šta SPF broj zapravo mjeri?

SPF, odnosno Sun Protection Factor, prvenstveno predstavlja mjeru zaštite od UVB zračenja i nastanka eritema — crvenila kože.

U pojednostavljenoj teoriji:

• SPF 15 filtrira približno 93% UVB zračenja,
• SPF 30 približno 97%,
• SPF 50 približno 98%.

Ovi procenti često zbunjuju. SPF 50 ne znači da je razlika u stvarnom životu nevažna — niti da proizvod pruža potpunu zaštitu.

Veći SPF ostavlja veću sigurnosnu rezervu kada proizvod nije nanesen idealno, ali nijedan SPF ne blokira 100% UV zračenja.

Vrijednost navedena na ambalaži utvrđuje se u standardizovanim uslovima. Savremena referentna metoda za određivanje SPF-a in vivo opisana je standardom ISO 24444:2019, uz naknadni amandman iz 2022. godine.

Šta je ISO 24444:2019? Međunarodni standard kojim se propisuje metoda laboratorijski kontrolisanog ispitivanja SPF vrijednosti proizvoda za zaštitu od sunca na ljudskoj koži (in vivo). Puni naziv: ISO 24444:2019 — Cosmetics — Sun protection test methods — In vivo determination of the sun protection factor (SPF). Ovo je posebno važan standard u dermokozmetologiji jer omogućava da se deklarisana SPF vrijednost proizvoda utvrđuje prema standardizovanoj metodi.

Evropski kriterij nije samo visok SPF

Proizvod sa visokim SPF brojem ne mora automatski imati jednako visoku zaštitu od UVA zračenja. Zbog toga evropska preporuka postavlja dodatne kriterije. Proizvod treba da obezbijedi:

1. najmanje SPF 6 zaštitu od UVB zračenja;
2. UVA zaštitni faktor koji iznosi najmanje jednu trećinu deklarisanog SPF-a;
3. kritičnu talasnu dužinu od najmanje 370 nm, čime se potvrđuje dovoljno širok spektar zaštite.

Dakle, ako je na proizvodu naveden SPF 30, preporučeni minimalni UVA zaštitni faktor iznosi 10. Kod proizvoda SPF 50 minimalni UVA faktor treba da bude najmanje približno 16,7. Standardizovana oznaka UVA unutar kruga pokazuje da proizvod zadovoljava ovaj evropski odnos UVA i UVB zaštite.

Oznaka UVA u krugu ne znači da je UVA zaštita jednaka SPF broju, nego da dostiže najmanje njegovu trećinu.

UVA zaštita može se procjenjivati metodama kao što su:

• ISO 24443:2021 — određivanje UVA fotoprotekcije in vitro;
• ISO 24442:2022 — određivanje UVA zaštitnog faktora in vivo.

Ukoliko neko tvrdi „potpuna zaštita”, „100% zaštita” ili „sunblock”, takve tvrdnje lično smatram neprikladnim, jer nijedan proizvod ne može zaustaviti cjelokupno UV zračenje. Zaštita od sunca uvijek mora biti kombinacija ponašanja, odjeće, hlada i pravilne upotrebe proizvoda, te vremena izlaganja suncu.

Da li je SPF potreban svakog dana poslije ljeta?

Najstručniji odgovor nije ni bezuslovno „da” ni bezuslovno „ne”. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje primjenu mjera zaštite kada je UV indeks 3 ili viši. To uključuje traženje hlada, zaštitnu odjeću, šešir, naočale i proizvod širokog spektra na dijelovima kože koji se ne mogu prekriti. Kada je UV indeks nizak, osoba provodi većinu dana u zatvorenom prostoru i nije neposredno uz prozor, potreba za čestim obnavljanjem SPF-a nije ista kao tokom višesatnog boravka napolju.

Kod melazme i upornih pigmentacija prednost može imati tonirani fotoprotektivni proizvod sa oksidima željeza, jer vidljiva svjetlost takođe može doprinositi pogoršanju pigmentacija.

Koliko proizvoda treba nanijeti?

Laboratorijski deklarisani SPF određuje se pri količini od 2 mg proizvoda po cm² kože. To je približno 36 grama, odnosno oko šest punih čajnih kašičica, za cijelo tijelo odrasle osobe. U svakodnevnoj upotrebi ljudi najčešće nanose znatno manju količinu, zbog čega ostvarena zaštita može biti značajno niža od broja navedenog na ambalaži.

Za lice i vrat praktična mjera može biti količina raspoređena duž dva prsta, ali to nije potpuno precizna naučna mjera: količina zavisi od veličine lica, površine koja se štiti i gustine formulacije. Najvažnije je nanijeti ujednačen, dovoljno obilan sloj, uključujući uši, vrat i rubove uz kosu.

Kada je potrebno obnavljati SPF?

Preporuka o obnavljanju približno svaka dva sata odnosi se prvenstveno na kontinuirani boravak na otvorenom.

Osoba koja cijelo jutro radi u zatvorenom prostoru, daleko od prozora, ne mora automatski svaka dva sata prekidati posao kako bi ponovo nanosila SPF. Ali ako nakon posla izlazi napolje dok je UV indeks i dalje značajan, razumno je obnoviti zaštitu prije izlaska.

Vodootporno ne znači vodonepropusno

Ni izraz „water resistant” ne znači da proizvod ostaje nepromijenjen tokom cijelog dana. Otpornost na vodu procjenjuje se u definisanim uslovima i određenom vremenskom periodu. Nakon plivanja, znojenja ili brisanja zaštitu treba obnoviti. Dakle, još jednom zaključujemo da ne postoji potpuna zaštita.

Može li se ljetni SPF koristiti i u jesen?

Može, pod uslovom da:

• rok upotrebe nije istekao;
• proizvod je pravilno čuvan;
• nisu se promijenili miris, boja ili tekstura;
• ambalaža nije dugo bila izložena velikoj toploti;
• formulacija i dalje odgovara koži.

Nema potrebe kupovati „zimski SPF” samo zato što se promijenilo godišnje doba. Može se, međutim, promijeniti tekstura: suvljoj koži u hladnijem periodu često više odgovara hidratantnija krema, dok masna i aknama sklona koža može nastaviti koristiti lagani fluid ili gel-kremu. Važniji su odgovarajuća zaštita, podnošljivost i pravilna količina nego marketinški naziv formule.

SPF nije dozvola za neograničeno izlaganje suncu

Krema sa zaštitnim faktorom nije zamišljena kao sredstvo za produžavanje boravka na jakom suncu. Evropske preporuke naglašavaju da proizvod ne smije stvarati lažan osjećaj sigurnosti. Kada je UV indeks povišen, zaštita podrazumijeva:

• ograničavanje boravka na direktnom suncu;
• traženje hlada;
• odjeću koja prekriva kožu;
• šešir i naočale;
• nanošenje širokospektralnog proizvoda na nepokrivene dijelove kože.

Posebnu pažnju zahtijevaju djeca. Bebe i mala djeca ne bi trebalo da budu izloženi direktnom jakom suncu, a fotoprotektivni proizvod nije zamjena za hlad i zaštitnu odjeću (ovo bih posebno naglasila).

Zaključak

SPF poslije ljeta nije ni marketinška izmišljotina ni pravilo koje se mora bez razmišljanja jednako primjenjivati na svaku osobu i svaki dan. Stručan pristup podrazumijeva procjenu:

1. trenutnog UV indeksa;
2. trajanja i načina izlaganja;
3. fototipa i zdravstvenog stanja kože;
4. prisustva pigmentacija ili fotosenzitivnosti;
5. lijekova i aktivne kozmetičke njege;
6. deklarisane UVB i UVA zaštite proizvoda;
7. količine i pravilnosti nanošenja.

Ljeto može završiti. UV zračenje ne nestaje istog dana.

Zato poslije ljeta ne treba automatski odbaciti SPF — treba ga koristiti racionalno, pravilno i prema stvarnoj potrebi kože.